Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Crnoj Gori
Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i za osiguranje da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. To su ciljevi na kojima Ujedinjene nacije rade u Crnoj Gori:
Priča
28 November 2023
Latest: UN Montenegro Snapshots
Interested in the work of UN team on the ground?You're at the right place. Take a tour below through the review of monthly newsletters - UN Snapshots - where you can find major actions and results the UN team achieved together with partners in Montenegro. Latest... Highlights from UN's work in Montenegro in 2023 Highlights from UN's work in Montenegro in 2022 Highlights from UN's work in Montenegro in 2021
1 od 5
Priča
23 October 2023
Evropska unija i Austrija potpisale partnerstvo u okviru Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore
Podgorica, 23. oktobar 2023.
Visoki predstavnici Delegacije Evropske unije, Austrije i sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, u prisustvu Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Premijera Dritana Abazovića, potpisali su sporazum o opredjeljivanju sredstava Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Fond nije samo finansijski mehanizam, već moćno sredstvo uticaja i da današnje okupljanje označava snagu partnerstva Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, Evropskom unijom i partnerskim zemljama.
"Naša zemlja je pokazala svoju posvećenost ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja podsticanjem ove inicijative i podrškom implementaciji strateškog okvira koji su dogovorili Vlada Crne Gore i Ujedinjene nacije. Takođe smo poslali jasan signal da je Crna Gora fokusirana na razvoj u strateškim oblastima dajući značajan doprinos Fondu i utirući put drugim zemljama da to urade." – kazao je MIlatović.
"Ovom inicijativom promovišemo vrijednosti UN-a, ali i generišemo novu vrijednost za građane Crne Gore. Ovo je najbolji pokazatelj da se dobra i inkluzivna politika isplati i da Crna Gora ima prijatelje širom svijeta. Dugujemo veliku zahvalnost EU koja nas i na ovaj način snažno podržava. Pozivam i druge države da se pridruže da zajednički radimo stvari ne samo za dobrobit Crne Gore, nego i da svima pošaljemo poruku mira i prosperiteta, jer Crnoj Gori kao ekološkoj državi pripada da zagovara Ciljeve održivog razvoja." - kazao je Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović..
Evropska unija opredijelila je dva miliona EUR za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, dok je Austrija u tu svrhu opredijelila 1,5 miliona EUR.
Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, kazala je da je podrška Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore novi i inovativni vid saradnje.
„Uspostavljamo jedinstven okvir koji će nam omogućiti pristup svim 18 agencija UN-a koje rade u Crnoj Gori. Tako ćemo na najbolji način iskoristiti njihovu ekspertizu u podršci neophodnim reformama i razvojnim naporima Crne Gore. Podrška Fondu je dio paketa pomoći EU pod nazivom Instrument za reforme, koji je kreiran da podrži Crnu Goru u rješavanju teških i strukturnih prepreka rastu, a uključiće i druge međunarodne organizacije, poput EBRD-a i Svjetske banke“, kazala je Popa.
„Austrija se pridružuje ovom partnerstvu zbog jedinstvenog koncepta, transformativnog i inovativnog potencijala. Kao takav, Fond je usklađen sa austrijskom spoljnom politikom – da podrži multilateralizam kroz snažnu ulogu Ujedinjenih nacija i da podrži evropsku perspektivu Zapadnog Balkana da odlučno napreduju na svom putu ka pridruživanju EU – takođe u interesu regionalne stabilnosti“ – kazao je Karl Miler, ambasador Austrije u Crnoj Gori
Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je podrška implementaciji Okvira saradnje u održivom razvoju 2023-2027, strateškog petogodišnjeg plana saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija. Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka razvojnim intervencijama, ovaj Fond ima za cilj da pruži stratešku podršku ubrzanju pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i istovremeno implementaciji Agende za održivi razvoj 2030.
Rezidentni koordinator UN U Crnoj Gori Piter Lundberg, zahvalio je Evropskoj uniji i Austriji na pristupanju Fondu.
„Ono što gradimo u Crnoj Gori sa ovim Fondom je presedan u razvojnom sistemu Ujedinjenih nacija i inspiracija drugim zemljama. Veoma smo ponosni što vam danas predstavljamo novu platformu za donacije i pokretanje partnerstva Fonda sa privatnim sektorom. Donatorska platforma, kao jedan od dokaza inovativnih i inkluzivnih pristupa Fonda, predstavlja poziv privatnom sektoru, pojedincima i prijateljima Crne Gore i Ujedinjenih nacija da se uključe u podršku održivom razvoju zemlje.“ – kazao je Lundberg, najavljujući prvo partnerstvo te vrste sa Elektroprivredom Crne Gore.
Najnovije kontribucije predstavljaju nastavak podrške Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore. Prethodno, kontribucije za ovaj Fond opredijelile su vlade Luksemburga, Švajcarske i Crne Gore.
Fond je koncipiran tako da pruži podršku strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.
1 od 5
Priča
26 September 2023
Crna Gora: Nemogućnost da se osigura nezavisnost pravosuđa je prepreka pristupu pravdi, izjavila je ekspertkinja UN
Podgorica, 26. septembar 2023.
Činjenica da sedmi sudija Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i članovi Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika nijesu izabrani je ugrozila planove za reformu pravosuđa u Crnoj Gori, ocijenila je danas ekspertkinja UN.
„Nemogućnost da se osigura nezavisnost i integritet pravosudnog sistema u Crnoj Gori je prereka pristupu pravdi za njene građane“, rekla je Margaret Satertvejt, specijalna izvestiteljka UN o nezavisnosti sudija, tužilaca i advokata u svojoj izjavi na kraju svoje službene posjete Crnoj Gori.
Gospođa Satertvejt je navela da Skupština Crne Gore u više navrata nije uspjela da izabere sedmog člana Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika.
„Posljedica toga je da u ovim institucijama nedostaje strateško rukovođenje, a planiranje i sprovođenje aktivnosti u cilju reforme sistema nije moguće. Poslanici moraju interese svoje zemlje staviti iznad politike i osigurati da se izglasaju ova imenovanja bez daljeg odlaganja”, navela je ekspertkinja.
Tokom svoje posjete, gospođa Satertvejt se sastala sa sudijama i tužiocima koji su rekli da rade u objektima u koje se očigledno nedovoljno ulaže. Zgrade su stare, premale i u lošem stanju. Nema dovoljno kancelarijskog prostora za sudije i tužioce, a nedostaju i IT oprema i digitalizacija. Specijalna izvjestiteljka je isto tako ukazala na bezbjedonosne rizike na koje treba hitno obratiti pažnju.
„Tokom mojih posjeta sudovima, bila sam šokirana kada sam vidjela neadekvatne objekte za skladištenje arhiva i dokaza, uključujući vatreno oružje i narkotike”, rekla je ekspertkinja.
Satertvejt je rekla da, iako su razne vlade tokom godina iznosile planove za izgradnju novih zgrada za sudove, ti planovi nijesu rezultirali opipljivim poboljšanjima.
Ona je pozvala da se obezbijede dodatna finansijska sredstva i da se odluke o dodjeli tih sredstava donose uz najstrožije poštovanje principa sudske i tužilačke nezavisnosti.
Specijalna izvjestiteljka se sastala sa brojnim organizacijama koje su je informisale da ih je pravosudni sistem više puta isključio, zanemario ili se neadekvatno prema njima ophodio. Grupe koje zastupaju osobe s invaliditetom, žene koje su preživjele nasilje od intimnih partnera i nasilje u porodici, Romi, LGBT i druge osobe su govorile o dugotrajnim odlaganjima, neinformisanosti sudija i tužilaca i nedostatku političke volje da se postigne napredak.
Satertvejt je rekla da je prepoznala energiju i posvećenost pojedinaca koje je upoznala u svim djelovima pravosudnog sistema i građanskog društva, koji iskreno rade, u dobroj namjeri, da omoguće ostvarivanje pravde i koji služe svojoj zemlji.
„Cijenim njihove napore i spremna sam da im ponudim svoju pomoć i podršku. Ohrabrujem i sve ostale u Crnoj Gori i širu međunarodnu zajednicu da učine isto“, rekla je ekspertkinja.
Ona je napomenula da je, i pored toga što su u Crnoj Gori već usvojeni brojni zakoni i sistemi neophodni da se osigura nezavisnost, integritet i kvalitet rada pravosuđa, implementacija i dalje slaba.
„Ako Crna Gora ne može, ili neće, da preduzme odgovarajuće korake da obezbijedi nezavisno, nepristrasno i kompetentno funkcionisanje cjelokupnog pravosudnog sistema, onda se mora razmotriti radikalna mjera utvrđivanja odgovornosti, kao što je veting (provjera)“, naglasila je Satertvejt.
Specijalna izvjestiteljka će Savjetu za ljudska prava u Ženevi u junu 2024. predstaviti završni izvještaj sa svim nalazima i preporukama.
KRAJ SAOPŠTENJA
*Ekspertkinja: gospođa Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka o nezavisnosti sudija i advokata. Savjet za ljudska prava je imenovao za specijalnu izvjestiteljku Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata u oktobru 2022. godine. Profesorica Satertvejt je naučnica i međunarodna eksperktinja iz oblasti ljudskih prava sa višedecenijskim iskustvom u toj oblasti. Profesorica je praktičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku, SAD.
Specijalni izvjestioci su dio mehanizma poznatog pod nazivom Specijalne procedure Savjeta za ljudska prava. Specijalne procedure, najveće tijelo nezavisnih eksperata u sistemu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, je opšti naziv za nezavisne mehanizme Savjeta koji se bave prikupljanjem činjenica i monitoringom stanja ili tematskim pitanjima u zemljama širom svijeta. Eksperti Specijalnih procedura rade na dobrovoljnoj osnovi; nijesu zaposleni u Ujedinjenim nacijama i nijesu plaćeni za svoj rad. Nezavisni su u odnosu na bilo koju vladu ili organizaciju i nastupaju u ličnom svojstvu.
Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava, stranica o Crnoj Gori.
Za dodatne informacije ili upućivanje zahtjeva medija, molimo da kontaktirate hrc-sr-independencejl@un.org
Za pitanja medija u vezi sa drugim nezavisnim ekspertima UN-a, molimo kontaktirajte Mayu Derouaz ( maya.derouaz@un.org ) ili Dharishu Indragupthu (dharisha.indraguptha@un.org)
Pratite vijesti u vezi s nezavisnim stručnjacima UN-a za ljudska prava na Twitteru @UN_SPExperts .
Zabrinuti ste za svijet u kojem živimo?
Onda se danas zauzmite za nečija prava.
#Standup4humanrights i posjetite web stranicu na http://www.standup4humanrights.org
Onda se danas zauzmite za nečija prava.
#Standup4humanrights i posjetite web stranicu na http://www.standup4humanrights.org
1 od 5
Priča
20 June 2023
Riječi mogu biti oružje. #ZaustaviMržnju
Podgorica, 19. jun 2023.
Široko rasprostranjen govor mržnje među mladima, njegovi uzroci i posledice bili su u središtu dijaloga sa mladima koji je tim UN u Crnoj Gori organizovao sa dramskim studiom „Prazan prostor“ povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje 18. juna, u podgoričkom pozorištu Dodest.
Događaj je okupio oko 60 mladih ljudi različitog uzrasta, iz različitih segmenata društva, iz grupa koje se često suočavaju sa govorom mržnje, kao i predstavnike Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i međunarodnih partnera – Savjeta Evrope i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.
“Borba protiv govora mržnje je od ključne važnosti za UN. To je, kako je rekao Generalni sekretar, toksična i destruktivna pojava. Govor mržnje je u direktnoj suprotnosti sa fundamentalnim obećanjima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, čiju 75. godišnjicu obilježavamo ove godine, a koja je i danas aktuelna kao i na dan kad je nastala.” – kazala je Anjet Lanting, savjetnica za ljudska prava u kancleariji UN.
U dinamičnoj i otvorenoj diskusiji mladi su se saglasili da je govor mržnje sveprisutan u njihovim sredinama, ističući da odgovor društva nije ni približno dovoljan.
U okviru dijaloga razmenjena su iskustva, dirljiva svedočenja i konkretni primjeri sa kojima su se susreli mladi ljudi, koji su identifikovali neke od osnovnih uzroka i ključnih pokretača govora mržnje. Patrijarhalni stereotipi, neregulisani društveni mediji i nedovoljna prioritizacija ovog problema bili su samo neki od uzroka koji su pomenuti u diskusiji.
“Govor mržnje je prisutan na svakom koraku i svaki dan, po bilo kom osnovu – po polu, seksualnoj orijentaciji, nacionalnosti, političkom opredeljenju, imovinskom statusu, popularnosti u grupi…“, rekao je 17-godišnji Asmir ukazujući da ljudi nerijetko pravdaju govor mržnje pozivajući se na slobodu govora.
Dijalog sa mladima inspirisan je izvođenjima kratkih pozorišnih komada mladih glumaca, kao i kratkim filmom „Ljubav i nasilje“. Film prikazuje autentične priče iz stvarnog života mladih sa fokusom na rodno zasnovani govor mržnje i nasilje među adolescentima. Predstava se izvodi u formi takozvanog „forum teatra“ – interaktivni formatu sa prekidima u kritičnim trenucima kako bi se publika uključila u diskusiju.
“Ono što smo videli u filmu je veoma realistično, nešto čemu svjedočimo ili doživljavamo skoro svakodnevno“, rekla je 12-godišnja Iva, napominjući da se govor mržnje prečesto ignoriše ili zataškava.
Predstavnici dramskog studija „Prazan prostor“ Marija i Mirko, koji imaju veliko iskustvo u vođenju dijaloga na ovu temu, usmjeravali su na način da pomognu mladima u publici da razumiju prirodu govora mržnje i da ih podstaknu da iznesu svoje stavove..
„Uvijek je fascinantno, ali istovremeno i šokantno kada mladi ljudi otključaju svoja iskustva i svoje stavove“, rekla je Marija i istakla da društvo ima neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema govoru mržnje i da je govor mržnje u velikoj mjeri normalizovan.
„Ono što smo danas čuli bilo je na momente teško, neprijatno, ali bilo je jasno: govor mržnje i nasilje u porodici, školi, medijima i društvu su veoma stvarni. Mladi su podijelili dirljiva iskustva, ali i važne ideje o tome šta mogu da urade i šta roditelji, nastavnici i lideri treba da urade da zaustave govor mržnje i nasilje.“, zaključila je Anjet Lanting.
Dijalog sa mladima o govoru mržnje organizovan je u okviru inicijative za obilježavanje 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - #HR75. Događaj je finansirala Kancelarija UN za ljudska prava.
Foto galerija
1 od 5
Publikacija
01 July 2022
Okvir saradnje Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2023-2027
Kao odgovor na potrebu ostvarivanja nacionalnih prioriteta, Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027 razvijen je kao zajedničko opredjeljenje Tima UN u zemlji da pruži punu podršku ubrzanju ostvarivanja Agende održivog razvoja do 2030. i pristupanju zemlje Evropskoj uniji.
1 od 5
Priča
24 April 2024
Godina iza nas: 2023
Isticanje jasnih nacionalnih obaveza putem Nacionalnog obećanja za ubrzanje Agende 2030 koje je rezultat širokog konsultativnog procesa sprovedenog uz podršku sistema UN, 10% manje dece u rezidencijalnim ustanovama i 10% povećanja dece u hraniteljskim porodicama, finalizacija obezbjeđivanja pravnog statusa za 12.000 izbeglica iz bivše Jugoslavije, uvećanje budžeta za obrazovanje za 10% uz tehničku podršku UN, mobilisanje preko 7 miliona USD od 6 različitih donatora u Fond za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF),… samo su neki od rezultata zajedničkog rada Tima UN u Crnoj Gori u prethodnoj godini, objavljenih u godišnjem Izvještaju o rezultatima UN za 2023. godinu.Uprkos dinamičnim političkim promjenama tokom 2023. godine, u zemlji ali i inostranstvu, sistem UN je održao snažnu podrške Crnoj Gori u ispunjavanju njenog ključnog nacionalnog prioriteta – pristupanja EU.U 2023. godini Tim UN je nastavio da podržava zemlju u tri strateške oblasti u okviru sadašnjeg Okvira saradnje UN za održivi razvoj 2023-27:Inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredineRazvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalna uključenostSocijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska pravaTim UN je 2023. godine okupio snage kako bi uspostavio Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, finansijski alat nove generacije koji ima za cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će biti usmjerena na inicijative održivog razvoja.„Fond je do sada privukao 150% prvobitno predviđene podrške, a kao donatori su se pridružili Crna Gora, Švajcarska, Austrija, Luksemburg, Irska i Evropska unija“, rekao je Vladimir Gjorgjiev, v.d. rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori.Gjorgjiev je istakao važnost kontinuiranog širenja partnerstava, ističući kontinuiranu saradnju sa više od 100 partnera iz vlade, nevladinih organizacija, medija, akademske zajednice i privatnog sektora, bez kojih napredak u ubrzavanju Agende 2030 ne bi bio moguć.„Na strateškom nivou, uz zajedničko zalaganje Tima UN u zemlji, Vlada je odlučila da i formalno uspostavi mehanizam za koordinaciju strateških partnerstava, u okviru Kancelarije za održivi razvoj, kako bi se omogućila stalna razmena, diskusije, analize i planiranje između razvojnih partnera i nacionalnih institucija.“ – kazao je Gjorgjiev.Prioritetni Ciljevi održivog razvoja prema kojima su usmjerena raspoloživa sredstva u 2023. godini bili su 16 (mir, pravda i snažne institucije), 3 (dobro zdravlje i blagostanje), 13 (klimatska akcija), 4 (kvalitetno obrazovanje), 1 (svijet bez siromaštva), 10 (smanjenje nejednakosti), 8 (dostojanstven rad i ekonomski rast), 12 (odgovorna proizvodnja i potrošnja) i 5 (rodna ravnopravnost).
1 od 5
Priča
08 March 2024
Ulaganje u žene: Za okončanje patrijarhata potreban je novac na stolu
Borba za prava žena u proteklih pedeset godina priča je o napretku.Žene i djevojčice srušile su barijere, pobijedile stereotipe i pokrenule napredak ka pravednijem i ravnopravnijem svijetu. Ženska prava konačno su prepoznata kao temeljna i univerzalna ljudska prava. U učionicama širom svijeta danas imamo stotine milona djevojčica više. Svojim pionirskim naporima, liderke su razbile „staklene plafone“ širom svijeta.Ipak, nad ovim napretkom nadvija se prijetnja, a puna jednakost ostaje daleko svjetlosnim godinama.Milijarde žena i djevojčica suočavaju se s marginalizacijom, nepravdom i diskriminacijom, dok milenijumi dominacije muškaraca nastavljaju da oblikuju naša društva. Neprestana epidemija rodno zasnovanog nasilja sramota je čovječanstva. Procjenjuje se da je više od četiri miliona djevojčica u opasnosti od sakaćenja ženskih genitalija svake godine. Diskriminacija žena i djevojčica i dalje je potpuno legalna u velikom dijelu svijeta. U nekim krajevima, to ženama otežava posjedovanje imovine, a u drugima muškarcima omogućava da nekažnjeno siluju svoje supruge.U međuvremenu, globalne krize najteže pogađaju žene i djevojčice. Gdje god ima sukoba, klimatskih katastrofa, siromaštva ili gladi, upravo žene i djevojčice najviše pate. U svakoj regiji svijeta gladuje više žena nego muškaraca. I u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, negativne reakcije na prava žena, uključujući njihova seksualna i reproduktivna prava, usporavaju, pa čak i preokreću tok napretka.Nove tehnologije – koje imaju ogroman potencijal da razbiju nejednakosti – isuviše često pogoršavaju situaciju. Razlozi se mogu tražiti u nejednakoj mogućnosti pristupa, algoritmima u koje su usađene predrasude ili mizoginom nasilju – od 'deepfake' sadržaja kojima se uvjerljivo lažira lik do ciljanog uznemiravanja određenih žena.Ako bismo nastavili trenutnom brzinom, potpuna zakonska jednakost žena bila bi dostižna za nekih 300 godina. Isto važi i za okončanje prakse sklapanja dječjih brakova. Ovaj tempo promjena je, iskreno govoreći, uvredljiv. Polovina čovječanstva ne može vijekovima čekati na svoja prava. Jednakost nam je potrebna odmah. To podrazumijeva ubrzavanje tempa napretka. Za tako nešto, potrebni su politička ambicija i ulaganje, koje je i tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena.Neophodna su nam javna i privatna ulaganja u programe za okončanje nasilja nad ženama, osiguravanje dostojanstvenog rada i podsticanje uključivanja žena i njihovog liderstva u digitalnim tehnologijama, izgradnji mira, klimatskim akcijama i svim privrednim sektorima. Takođe, dužni smo da najhitnije podržimo organizacije za ženska prava koje se bore protiv stereotipa, omogućavajući da se glasovi žena i djevojčica čuju, i osporavajući tradicije i kulturne norme. Takve organizacije danas primaju beznačajnih 0,1 odsto međunarodnih razvojnih sredstava. To se mora promijeniti.Ulaganje može zvučati kao nešto što nije blisko svakodnevnom životu žena. Ali ulaganja su potrebna da bi se djevojčicama u školama pružile iste mogućnosti kao i dječacima. Ulaganja su potreba da bi se omogućilo digitalno obrazovanje i razvoj vještina. Ulaganja su potrebna da bi se roditeljima i starateljima koji brinu o djeci, a to su uglavnom majke, omogućilo da se zaposle i zarađuju za život. Ulaganja su potrebna i za izgradnju inkluzivnih zajednica i društava uz puno učešće žena i djevojčica bez obzira na porijeklo i životne okolnosti.Ulaganje u jednakost nije samo pitanje moralne ispravnosti, već je i ekonomski opravdano. Davanjem podrške ženama da uđu na formalna tržišta rada razvija se ekonomija, povećavaju se poreski prihodi i proširuju mogućnosti za sve.Osiguravanje neophodnih ulaganja u žene i djevojčice zahtijeva tri stvari. Prvo, povećanje dostupnosti pristupačnog, dugoročnog finansiranja za održivi razvoj, i rješavanje problema dužničke krize koja guši mnoge ekonomije u razvoju. U suprotnom, zemlje jednostavno neće imati sredstva za ulaganje u žene i djevojčice. Neophodno je preduzeti hitne korake kako bismo zemljama koje se muče s nepodnošljivim otplatama dugova dali prostora za disanje i ohrabrili multilateralne razvojne banke da znatno više koriste mogućnosti koje proističu iz privatnog finansiranja po pristupačnim cijenama. Dugoročno gledano, moramo reformisati međunarodnu finansijsku arhitekturu i učiniti je daleko osjetljivijom na potrebe zemalja u razvoju.Drugo, zemlje moraju staviti jednakost žena i djevojčica na prvo mjesto – shvatajući da jednakost nije samo pitanje prava već i temelj prosperitetnih društava. To znači da vlade treba da se aktivno bore protiv diskriminacije, da ulažu u programe podrške ženama i djevojčicama, te da osiguraju da politike, budžeti i ulaganja odgovaraju njihovim potrebama.Treće, neophodno je povećati broj žena na rukovodećim pozicijama. Prisustvo žena na pozicijama moći može doprinijeti povećanju ulaganja u politike i programe koji odgovaraju stvarnosti žena i djevojčica. Posebno sam ponosan što od početka mog mandata – i po prvi put u istoriji – imamo jednak broj žena i muškaraca na visokim rukovodećim pozicijama širom cijelog sistema Ujedinjenih nacija.Na jednakost čekamo predugo. Za okončanje patrijarhata potreban je novac na stolu – vrijeme je da se pare stave na sunce.
1 od 5
Priča
22 March 2024
Udruženim snagama za škole 21. vijeka
Podgorica, 8. mart 2024.Da bi se digitalna revolucija desila u školama, moramo nastavnicima pružiti obuke iz digitalne pedagogije i opremiti učionice novim tehnologijama, što će svoj djeci omogućiti da stiču digitalne vještine – poruka je s današnje prezentacije zajedničke inicijative UN „Digitalno, inkluzivno i transformativno: Kvalitetno obrazovanje za sve”, koju su predstavili čelnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a, UNESCO-a, Međunarodne organizacije rada (ILO) i UN-a.“Cilj ove inicijative je rješavanje izazova koje donosi digitalna revolucija kroz stvaranje mogućnosti da preko šest hiljada djevojčica i dječaka, u najsiromašnijoj, sjevernoj regiji Crne Gore, u školama svakodnevno razvijaju digitalne vještine. Bolji kvalitet obrazovanja za ovu djecu donijeće im kvalitetnije poslove u 21. vijeku i pomoći im da prekinu ciklus siromaštva.” – kazao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj GoriMinistarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da je digitalno okruženje postalo prirodno okruženje djece i mladih, te da je zadatak Ministarstva da, u skladu s ciljevima obrazovanja i vaspitanja, škola postane okruženje koje snažno podržava razvoj digitalnih i ostalih, s njima povezanih, kompetencija. “Bez dovoljno kadrovskih kapaciteta iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija ne možemo sprovoditi digitalnu revoluciju ni u obrazovnom sistemu ni u drugim resorima, te dolazimo do toga da obrazovni sistem u procesu digitalne trasformacije ima ključnu ulogu. S tim u vezi, trudićemo se da, osim što je školama obezbijeđena računarska oprema, intenzivno radimo na kreiranju digitalnih sadržaja koji će unaprijediti obrazovno-vaspitni proces rada i obezbijediti u školama dovoljno resursa za modernizaciju nastave i rada škole.” – rekla je Anđela Jaksic-Stojanovic, ministarka prosvjete, nauke i inovacija.Prema riječima v.d. rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori Vladimira Gjorgjieva, zajednički projekti UN agencija koordinirano pružaju tehničku i ekspertsku podršku Vladi u ostvarivanju sistemskih rezultata. „Ova inicijativa finansirana je iz Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, koji je osmišljen da objedinjuje donatorska sredstva i usmjerava ih ka razvojnim inicijativama, s posebnim senzibilitetom za najranjivije grupe. Ništa ne ilustruje tako jasno opravdanost postojanja Fonda kao inicijative poput ove – projekti s jasnom vizijom podrške zemlji koji vode ka održivom napretku u zajednicama”, kazao je Gjorgjiev i zahvalio partnerima koji su do sada pružili podršku Fondu – Evropskoj uniji i vladama Crne Gore, Švajcarske, Austrije, Luksemburga i Irske.Šef UNESCO kancelarije u Sarajevu Siniša Šešum istakao je da je iz perspektive UNESCO-a kvalitetno i inkluzivno obrazovanje kamen temeljac društvenog napretka, a njegova integracija s digitalnim tehnologijama od suštinskog značaja za podsticanje ravnopravnog i održivog razvoja. „To je ujedno i naša zajednička odgovornost za buduće generacije”, poručio je Šešum.Specijalistkinja za razvoj vještina i zapošljivosti MOR-a Alesandra Molc (Alessandra Molz) kazala je da ta organizacija, u vremenima višestrukih, brzih promjena, definiše obrazovanje i vještine kao najvažnije sredstvo za pojedince da se kreću kroz digitalnu transformaciju, a za društvo da kreira budućnost rada usredsređenu na čovjeka.Izrada digitalnih sadržaja za nastavu, obuka nastavnika i ICT koordinatora, opremanje i pokretanje „EdTech” habova, organizacija digitalnih ljetnjih kampova za učenike – neke su od aktivnosti koje će se sprovoditi u okviru ove dvogodišnje inicijative. Digitalni sadržaji biće sastavni dio Digitalne škole koju je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija već razvilo u saradnji s UNICEF-om.
1 od 5
Priča
15 December 2023
Predsjednik Crne Gore odlikovao Rezidentnog koordinatora UN Ordenom crnogorske zastave II stepena
Podgorica, 14. december 2023.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je rezidentnom koordinatoru UN PIteru Lundbergu Orden crnogorske zastave II stepena na prijemu Ujedinjenih naciaj povodom završetka godine održanom u najstarijoj podgoričkoj gimnaziji Gimnaziji „Slobodan Škerović“.
Osvrćući se na izazove i trijumfe u protekloj godini, Milatović je odao priznanje kolektivnoj posvećenosti jačanju uspjeha društva i usklađivanju sa Agendom održivog razvoja do 2023.
„Okupili smo se da obilježimo kraj godine, proslavimo zajedničke napore i dostignuća i oprostimo se od velikog prijatelja naše zemlje, Pitra. Protekla godina je bila ispunjena izazovima, ali i prilikama za kolektivno djelovanje i solidarnost. Radili smo marljivo i sa zajedničkim ciljem: da naše društvo učinimo uspješnijim, prosperitetnijim i usklađenim sa Agendom održivog razvoja UN“, rekao je Milatović, ističući svoju posvećenost, od prvog dana mandata, jačanju veza i saradnji sa Ujedinjenim nacijama.
Milatović je istakao ogroman doprinos i posvećenost Rezidentnog koordinatora UN, odajući priznanje za viziju i trud koji Lundberg svakodnevno ulaže, ne samo u liderstvo već i u inspiraciju onih oko sebe.
„Sa velikim poštovanjem i zahvalnošću, želim da mu uručim Orden crnogorske zastave II stepena. Ova nagrada se dodeljuje za posebne zasluge Crnoj Gori, što označava naše duboko priznanje za njegov izuzetan doprinos i kontinuirane napore u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja u Crnoj Gori. Neka ovo priznanje posluži kao motivacija, ne samo njemu nego i svima nama, da nastavimo da radimo zajedno i gradimo društvo u kome svi građani mogu da žive dostojanstveno, jednakih prava i mogućnosti. Dragi Piter, hvala ti što si zajedno sa svojim timom napravio Crnu Goru boljim mjesto kroz podršku ostvarivanju Agende održivog razvoja“, zaključio je Milatović.
Primajući nagradu za posebne zasluge Crnoj Gori, Rezidentni koordinator UN izrazio je duboku i iskrenu zahvalnost, ističući da ona simbolizuje čvrsto i trajno partnerstvo Ujedinjenih nacija i naroda Crne Gore.
„Ovo vrijedno priznanje posvećeno je svima nama koji zajedno radimo na izgradnji bolje budućnosti Crne Gore“, rekao je Lundberg, zahvalivši Predsjedniku na dosadašnjem partnerstvu i saradnji u ostvarivanju zajedničke vizije održive budućnosti Crne Gore.
Događaj je ujedno označio i završetak trogodišnjeg mandata gospodina Lundberga u Crnoj Gori. Do imenovanja njegovog nasljednika, ulogu vršioca dužnosti rezidentnog koordinatora UN u zemlji obavljaće šef misije IOM g. Vladimir Gjorgjiev.
1 od 5
Priča
21 December 2023
Mladi daju, ali i traže obećanje društva jednakih šansi
Podgorica, 10. novembar 2023.
Sudnica Pravnog fakulteta je 10. novembra bila mjesto okupljanja mladih iz cijele Crne Gore, sa jedinsvenim povodom: kreiranje „Obećanja za unapređenje ljudskih prava“, povodom 75. godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Kako bi kreirali Obećanje, mladi su, kroz konstruktivnu diskusiju i dijalog, razgovarali o svom položaju i stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Izrazili su zabrinutost zbog nepoštovanja ljudskih prava djece i mladih, posebno ističući probleme koje je hitno potrebno adresirati.
Osjećaju se posebno ranjivo i nezaštićeno u online svijetu, gdje su izloženi nasilju, govoru mržnje i štetnom sadržaju. Rodna neravnopravnost predstavlja jedan od najvećih izazova i ne postoji društveno razumijevanje da seksualno nasilje nerijetko počinje od verbalnog nasilja, seksističkih izjava i seksističkog govora mržnje. Kako ove situacije često doživljavaju u školskom okruženju, mladi su jedinstveni u zahtjevu da se kreira sigurno i podržavajuće okruženje u školama za sve učenike i učenice.
„Djevojčice, koje u osnovnoj i srednjoj školi pipkaju drugi đaci, ne znaju da mogu da se žale, ali se rijetko uopšte i odluče da naglas o tome govore i potraže pomoć.“
Dijana Leković Mladi sa sjevera zemlje posebno ističu problem rodno zasnovane diskriminacije i pritiska na djevojčice i djevojke da se pridržavaju tradicionalnih rodnih uloga – onih koje se tiču porodice i kuće, dok im se ograničava podrška za obrazovanje i lični razvoj. Mladi ističu važnost informisanosti o mogućnostima podrške i alatima koji bi im omogućili adekvatno razumijevanje vlastitih prava, traženje pomoći, te načine zaštite tih prava. Osim toga, upozoravaju na zanemarivanje pitanja mentalnog zdravlja, ističući nedostatak podrške tokom adolescencije i mladosti. Nedostatak prostora za konsultacije i podršku, uz neulaganje u mentalno zdravlje mladih, rezultira diskriminacijom, stigmom, otežanim učenjem i drugim oblicima kršenja njihovih ljudskih prava. „Zato je važno da uložimo dodatne napore u obrazovanje, osvješćivanje i promociju jednakosti, kako bismo stvorili inkluzivno društvo u kojem se svaki/a pojedinac/ka osjeća jednakim/om i ravnopravnim/om.“ Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. Pripadnice i pripadnici romske i egipćanske zajednice nailaze na posebne poteškoće u ostvarivanju svojih prava kada je govora o pristupu obrazovanju, počev od nedostatka udžbenika i nastave na romskom jeziku, do neprihvatanja od strane vršnjaka i vršnjakinja. Sličan problem je i u zdravstvenom sektoru. Kako navode, medicinsko osoblje često nije u mogućnosti da pruži pomoć pripadnicima ove zajednice zbog jezičkih barijera, ali i brojnih predrasuda, o čemu govore brojni primjeri, koje su učesnici i učesnice iz ove zajednice podijelili. „Djeca iz romske zajednice se često susrijeću sa diskriminacijom. Nemamo udžbenike na romskom jeziku i od nas se zahtjeva da učimo na crnogorskom, što mi je teže, jer nemam priliku da mi se nešto objasni na mom maternjem jeziku.“
Jasmina Beriša fizički (ali i informacioni) pristup ustanovama, te neprilagođenost alata za učenje. Pored toga što im je školovanje značajno otežano, ovi mladi se osjećaju nesigurno i zbog neizvjesnosti njihove perspektive na tržištu rada i bojazni da će i tu biti diskriminisani. „Osobe sa invaliditetom nemaju adekvatan pristup institucijama, uz brojne druge fizičke barijere. U pošti, na primjer, nema rampe, niti adekvatnog prilaza za osobe u kolicima ili koje se kreću uz pomoć drugih pomagala.“
Luka Trebješanin Istaknuta je i važnost građanskog obrazovanja u okviru formalnih obrazovnih programa, kako bi mladi mogli da se uče preuzimanju inicijative, kritičkom mišljenju, kreativnom rješavanju problema i da, kao odgovorni građani i građanke, poznaju svoja prava i obaveze u društvu. „Važno je da su u ustanovama obrazovanja izučava građansko obrazovanje, kroz koje bi se izučavala ljudska prava i njegovala kultura dijaloga, različitosti, suživota i nulte tolerancije na sve oblike nasilja i diskriminacije.“
Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Djeca i mladi sa sjevera zemlje, kao i oni iz ruralnih sredina, nemaju jednak pristup mogućnostima koje imaju njihovi vršnjaci iz drugih regija. Neravnoteža u pristupu sportskim i omladinskim aktivnostima proizilazi iz centralizacije sadržaja u glavnom gradu, što značajno onemogućava mlade iz drugih gradova, posebno sjeverne regije, da imaju aktivnosti u svojim lokalnim zajednicama. Osim što nemaju dovoljno prilika i programa za lični i profesionalni razvoj, mladi sa sela su nekada i zbog neadekvatne povezanosti javnog prevoza ograničeni u vanškolskim aktivnostima, hobijima i sportskim aktivnostima, koji često zavise od finansijskih mogućnosti roditelja. Mladi se suočavaju sa specifičnih izazovima prilikom ulaska na tržište rada, obično već tokom srednje škole, kada se upuštaju u prve sezonske poslove. Često nisu svjesni rizika povezanih s radnim mjestom, niti upućeni u svoja radna prava i zaštitu koju treba da imaju. Kao veliki problem prepoznaju i nedostatak informacija o tome gdje potražiti zaštitu, što dodatno povećava nesigurnost među mladima. Mladi su svjesni da je, za prevazilaženje ključnih izazova, nužno međusobno povjerenje i podrška, budući da su svi problemi povezani i jednako značajni. Zaključuju da je za pravedno i inkluzivno društvo u Crnoj Gori esencijalno poštovanje ljudskih prava sve djece i svih mladih, bez obzira na lična svojstva. Stoga naglašavaju važnost tolerancije, prihvatanja i njegovanja raznolikosti u zemlji. Mladi pozivaju na solidarnost i zajednički napor za bolju budućnost, gdje se prepoznaju problemi, vode razgovori o njima, te radi na njihovom rješavanju, čime se gradi osnova za društvo u kojem su svi uvaženi, imaju jednake šanse i gdje mogu dostojanstveno živjeti. "TNajvažnije je shvatiti da ono što ne želimo da se desi nama, ne treba ni mi da uradimo nekom drugom. Kao što ne želimo da bude ugroženo naše pravo, isto tako mi ne treba da ugrožavamo prava drugih."
Tanja Laketić DJECA I MLADI SU OBEĆALI: Poštovaćemo prava i slobode drugih i tražiti da drugi poštuju naša. Promovisaćemo solidarnost, empatiju, interkulturalnost, mir i čuvati životnu sredinu. Iskazivaćemo svoje mišljenje i otvoreno govoriti o problemima. Borićemo se protiv vršnjačkog, rodno zasnovanog, seksualnog, online nasilja i diskriminacije na osnovu roda, seksualne orijentacije, rase, vjere, nacionalnosti. Necemo širiti govor mržnje. Zalagaćemo se (kod institucija) da se djeca i mladi edukuju o ljudskim pravima. Zalagaćemo se za brigu o mentalnom zdravlju i za dostojanstveni rad. Zalagaćemo se za jednake šanse i inkluzivno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, posebno za djecu i mlade izložene siromaštvu, sa smetanjama u razvoju i invaliditetom, Rome i Egipćane, LGBTIQ+. Obećanje mladih je predstavljeno na događaju povodom obilježavanja 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima u Ženevi, 11. i 12. decembra 2023. godine.
Dijana Leković Mladi sa sjevera zemlje posebno ističu problem rodno zasnovane diskriminacije i pritiska na djevojčice i djevojke da se pridržavaju tradicionalnih rodnih uloga – onih koje se tiču porodice i kuće, dok im se ograničava podrška za obrazovanje i lični razvoj. Mladi ističu važnost informisanosti o mogućnostima podrške i alatima koji bi im omogućili adekvatno razumijevanje vlastitih prava, traženje pomoći, te načine zaštite tih prava. Osim toga, upozoravaju na zanemarivanje pitanja mentalnog zdravlja, ističući nedostatak podrške tokom adolescencije i mladosti. Nedostatak prostora za konsultacije i podršku, uz neulaganje u mentalno zdravlje mladih, rezultira diskriminacijom, stigmom, otežanim učenjem i drugim oblicima kršenja njihovih ljudskih prava. „Zato je važno da uložimo dodatne napore u obrazovanje, osvješćivanje i promociju jednakosti, kako bismo stvorili inkluzivno društvo u kojem se svaki/a pojedinac/ka osjeća jednakim/om i ravnopravnim/om.“ Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. Pripadnice i pripadnici romske i egipćanske zajednice nailaze na posebne poteškoće u ostvarivanju svojih prava kada je govora o pristupu obrazovanju, počev od nedostatka udžbenika i nastave na romskom jeziku, do neprihvatanja od strane vršnjaka i vršnjakinja. Sličan problem je i u zdravstvenom sektoru. Kako navode, medicinsko osoblje često nije u mogućnosti da pruži pomoć pripadnicima ove zajednice zbog jezičkih barijera, ali i brojnih predrasuda, o čemu govore brojni primjeri, koje su učesnici i učesnice iz ove zajednice podijelili. „Djeca iz romske zajednice se često susrijeću sa diskriminacijom. Nemamo udžbenike na romskom jeziku i od nas se zahtjeva da učimo na crnogorskom, što mi je teže, jer nemam priliku da mi se nešto objasni na mom maternjem jeziku.“
Jasmina Beriša fizički (ali i informacioni) pristup ustanovama, te neprilagođenost alata za učenje. Pored toga što im je školovanje značajno otežano, ovi mladi se osjećaju nesigurno i zbog neizvjesnosti njihove perspektive na tržištu rada i bojazni da će i tu biti diskriminisani. „Osobe sa invaliditetom nemaju adekvatan pristup institucijama, uz brojne druge fizičke barijere. U pošti, na primjer, nema rampe, niti adekvatnog prilaza za osobe u kolicima ili koje se kreću uz pomoć drugih pomagala.“
Luka Trebješanin Istaknuta je i važnost građanskog obrazovanja u okviru formalnih obrazovnih programa, kako bi mladi mogli da se uče preuzimanju inicijative, kritičkom mišljenju, kreativnom rješavanju problema i da, kao odgovorni građani i građanke, poznaju svoja prava i obaveze u društvu. „Važno je da su u ustanovama obrazovanja izučava građansko obrazovanje, kroz koje bi se izučavala ljudska prava i njegovala kultura dijaloga, različitosti, suživota i nulte tolerancije na sve oblike nasilja i diskriminacije.“
Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Djeca i mladi sa sjevera zemlje, kao i oni iz ruralnih sredina, nemaju jednak pristup mogućnostima koje imaju njihovi vršnjaci iz drugih regija. Neravnoteža u pristupu sportskim i omladinskim aktivnostima proizilazi iz centralizacije sadržaja u glavnom gradu, što značajno onemogućava mlade iz drugih gradova, posebno sjeverne regije, da imaju aktivnosti u svojim lokalnim zajednicama. Osim što nemaju dovoljno prilika i programa za lični i profesionalni razvoj, mladi sa sela su nekada i zbog neadekvatne povezanosti javnog prevoza ograničeni u vanškolskim aktivnostima, hobijima i sportskim aktivnostima, koji često zavise od finansijskih mogućnosti roditelja. Mladi se suočavaju sa specifičnih izazovima prilikom ulaska na tržište rada, obično već tokom srednje škole, kada se upuštaju u prve sezonske poslove. Često nisu svjesni rizika povezanih s radnim mjestom, niti upućeni u svoja radna prava i zaštitu koju treba da imaju. Kao veliki problem prepoznaju i nedostatak informacija o tome gdje potražiti zaštitu, što dodatno povećava nesigurnost među mladima. Mladi su svjesni da je, za prevazilaženje ključnih izazova, nužno međusobno povjerenje i podrška, budući da su svi problemi povezani i jednako značajni. Zaključuju da je za pravedno i inkluzivno društvo u Crnoj Gori esencijalno poštovanje ljudskih prava sve djece i svih mladih, bez obzira na lična svojstva. Stoga naglašavaju važnost tolerancije, prihvatanja i njegovanja raznolikosti u zemlji. Mladi pozivaju na solidarnost i zajednički napor za bolju budućnost, gdje se prepoznaju problemi, vode razgovori o njima, te radi na njihovom rješavanju, čime se gradi osnova za društvo u kojem su svi uvaženi, imaju jednake šanse i gdje mogu dostojanstveno živjeti. "TNajvažnije je shvatiti da ono što ne želimo da se desi nama, ne treba ni mi da uradimo nekom drugom. Kao što ne želimo da bude ugroženo naše pravo, isto tako mi ne treba da ugrožavamo prava drugih."
Tanja Laketić DJECA I MLADI SU OBEĆALI: Poštovaćemo prava i slobode drugih i tražiti da drugi poštuju naša. Promovisaćemo solidarnost, empatiju, interkulturalnost, mir i čuvati životnu sredinu. Iskazivaćemo svoje mišljenje i otvoreno govoriti o problemima. Borićemo se protiv vršnjačkog, rodno zasnovanog, seksualnog, online nasilja i diskriminacije na osnovu roda, seksualne orijentacije, rase, vjere, nacionalnosti. Necemo širiti govor mržnje. Zalagaćemo se (kod institucija) da se djeca i mladi edukuju o ljudskim pravima. Zalagaćemo se za brigu o mentalnom zdravlju i za dostojanstveni rad. Zalagaćemo se za jednake šanse i inkluzivno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, posebno za djecu i mlade izložene siromaštvu, sa smetanjama u razvoju i invaliditetom, Rome i Egipćane, LGBTIQ+. Obećanje mladih je predstavljeno na događaju povodom obilježavanja 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima u Ženevi, 11. i 12. decembra 2023. godine.
1 od 5
Saopštenje za javnost
18 September 2023
Ekspertkinja UN će posjetiti Crnu Goru u cilju procjene nezavisnosti pravosudnog sistema
ŽENEVA (18. septembar 2023.) – Specijalna izvjestiteljka UN o nezavisnosti sudija i advokata, Margaret Satertvejt (Margaret Satterthwaite) će od 19. do 26. septembra 2023. boraviti u službenoj posjeti Crnoj Gori.
Gospođa Satertvejt će tokom posjete procijeniti mjere koje je Vlada preduzela sa ciljem da osigura nezavisnost pravosuđa i slobodno obavljanje advokatske profesije. Pored toga, razmotriće proces refome pravosuđa u cilju procjene njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, kao što su nezavisnost pravosuđa i princip podjele vlasti. Specijalna izvjestiteljka će takođe analizirati pitanje pristupa pravdi za sve i nastojaće da razumije iskustva građana Crne Gore sa pravosudnim sistemom.
Ekspertkinja će se sastati sa zvaničnicima Vlade i poslanicima Skupštine Crne Gore, kao i sa predstavnicima civilnog društva, akademske zajednice, agencija UN, donatora i diplomatske zajednice.
Gospođa Satertvejt će predstaviti preliminarne zaključke posjete na pres konferenciji u utorak 26. septembra u 10:30, u Eko zgradi UN.
Specijalna izvjestiteljka će svoj finalni izvještaj predstaviti Savjetu za ljudska prava u junu 2024. godine.
KRAJ SAOPŠTENJA
*Ekspertkinja: gospođa Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka o nezavisnosti sudija i advokata. Savjet za ljudska prava je imenovao za specijalnu izvjestiteljku Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata u oktobru 2022. godine. Profesorica Satertvejt je naučnica i međunarodna eksperktinja iz oblasti ljudskih prava sa višedecenijskim iskustvom u toj oblasti. Profesorica je praktičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku, SAD.
Specijalni izvjestioci su dio mehanizma poznatog pod nazivom Specijalne procedure Savjeta za ljudska prava. Specijalne procedure, najveće tijelo nezavisnih eksperata u sistemu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, je opšti naziv za nezavisne mehanizme Savjeta koji se bave prikupljanjem činjenica i monitoringom stanja ili tematskim pitanjima u zemljama širom svijeta. Eksperti Specijalnih procedura rade na dobrovoljnoj osnovi; nijesu zaposleni u Ujedinjenim nacijama i nijesu plaćeni za svoj rad. Nezavisni su u odnosu na bilo koju vladu ili organizaciju i nastupaju u ličnom svojstvu.
Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava, stranica o Crnoj Gori.
Za dodatne informacije ili upućivanje zahtjeva medija, molimo da kontaktirate hrc-sr-independencejl@un.org
Za upite medija o drugim nezavisnim ekspertima UN, molimo da kontaktirate Mayu Derouaz (maya.derouaz@un.org) ili Dharishu Indragupthu (dharisha.indraguptha@un.org).
Pratite vijesti o nezavisnim ekspertima Ujedinjenih nacija za pitanja ljudskih prava na Tviteru @UN_SPExperts.
Brine vas svijet u kojem živimo?
Onda se ZAUZMITE za nečija prava već danas.
#Standup4humanrights
i posjetite internet stranicu http://www.standup4humanrights.org
Onda se ZAUZMITE za nečija prava već danas.
#Standup4humanrights
i posjetite internet stranicu http://www.standup4humanrights.org
1 od 5
Saopštenje za javnost
14 June 2023
Puna posvećenost daljoj saradnji sa Ujedinjenim nacijama i ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja
Podgorica, 13 jun 2023
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori Pitera Lundberga.
Teme razgovora bile su dalji pravci saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, predstojeća Generalna skupština UN i Samit posvećen Ciljevima održivog razvoja koji se održava na jesen u sjedištu UN u Njujorku, SAD.
„Nastavljamo uspješnu saradnju uz zahvalnost agencijama Ujedinjenih Nacija na podršci demokratskom i ekonomskom razvoju naše zemlje. Generalna Skupština i Samit biće prilika da Crna Gora pokaže da je posvećena Ciljevima održivog razvoja UN i da smo spremni da dodatno radimo na njihovom daljem ispunjavanju“, kazao je Predsjednik Milatović.
Rezidentni koordinator UN sistema Piter Lundberg zahvalio je Crnoj Gori na donaciji od milion eura Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore, što je najveća kontribucija tom finansijskom mehanizmu neke države u odnosu na broj stanovnika.
On je poručio da će Crna Gora, kao i do sada, imati punu podršku Ujedinjenih Nacija u svim oblastima koje podstiču njen razvoj, naročito u strateškim oblastima Okvira saradnje za održivi razvoj 2023-2027.
„Vjerujemo da će pitanje društvene kohezije kao jednog od Vaših prioriteta, ali i važnog segmenta rada Ujedinjenih Nacija, biti na pravi način adresirano kroz Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara UN“, kazao je Lundberg, naglašavajući da sistem UN ostaje pouzdan partner ljudima Crne Gore u ostvarivanju nacionalnih razvojnih prioriteta.
Na sastanku je dogovoren i rad na zajedničkim aktivnostima povodom obilježavanja 75. godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
1 od 5
Saopštenje za javnost
13 April 2023
UN Crna Gora i vlade Crne Gore i Švajcarske potpisale sporazum o kontribuciji od 2,5 miliona EUR u Fond za ubrzani razvoj
Podgorica, 7 February 2023
Predsjednik Vlade Crne Gore dt Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN Piter Lunberg i ambasador Švajcarske u Crnoj Gori Urs Šmid potpisali su danas sporazum o opredjeljivanju sredstava za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama.
Vlada Crne Gore opredijelila je iznos od 1 milion EUR za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, dok je Vlada Švajcarske podržala ovu inicijativu sa 1,5 miliona EUR. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga.
"Ideja i vizija ove Vlade je da Crnu Goru učinimo zelenom destinacijom. To nije lak posao, jer mnogo toga moramo promijeniti, a moramo da imamo i održive projekte. Više sam nego siguran da će nam ovaj Fond dati šansu da nađemo dobar projekat i da ćemo nakon njegove implementacije imati mnogo bolju situaciju po pitanju održivog razvoja, kazao je dr Dritan Abazović, predsjednik Vlade Crne Gore.
Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj modalitet finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Crna Gora ovim ulaže 1,3€ po glavi stanovnika u održivi razvoj kroz instrumente Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, što je više od svih zemalja regiona ali i jasan indikator strateškog opredjeljenja Crne Gore ka održivom razvoju i saradnji sa Ujedinjenim nacijama.
Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao je da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja u zemlji.
"Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je zajednička vizija ubrzanog ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja. Obzirom na ogromni razvojni potencijal, Fond može biti važan fatkor razvoja Crne Gore i ostvarivanja nacionalnih prioriteta, na prvom mjestu pristupanja zemlje Evropskoj uniji.“ – kazao je Lundberg dodajući da je Fonda rezultat istinskog razvojnog partnerstva.
Urs Šmid, ambasador Švajcarske koja je za sada najveći donator Fonda, istakao je da su bilateralni odnosi između Švajcarske i Crne Gore veoma dinamični i da je Švajcarska među pet najvećih stranih investitora u Crnoj Gori sa oko 800 miliona evra uloženih od 2003. godine.
“Učešće Švajcarske u Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore dodatno će unaprediti odnose naših dveju država i verujem da će naš doprinos ohrabriti druge države i razvojne partnere da se pridruže i kroz ovaj inovativni finansijski mehanizam doprinesu ubrzanju reformi u Crnoj Gori.” - kazao je Šmid.
Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU, obzirom na visok stepen usklađenosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja EU.
Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.
1 od 5
Saopštenje za javnost
13 April 2023
Borba protiv govora mržnje je posao svih
Podgorica, 8. decembar 2022.
Suočavanje sa govorom mržnje bila je centralna tema panel diskusije „Utišajmo mržnju“ koju je sistem Ujedinjenih nacija u zemlji organizovao uoči 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskh prava.
Svoja iskustva podijelile su osobe koje su bile meta govora mržnje zbog toga ko su, čime se bave ili zbog percepcije da su različiti. Panelisti i učesnici su razmatrali i mogućnosti zajedničkog djelovanja u suočavanju sa izazovima koje govor mržnje nosi sa sobom.
Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Piter Lundberg istakao je da Crna Gora bilježi porast govora mržnje, navodeći da je riječ o problemu globalnih razmjera.
„Nažalost, svjedočimo globalnom rastu dezinformacija, lažnih vijesti i narativa koji izazivaju podjele koji vode direktno do diskriminacije, govora mržnje, pa čak i do zločina iz mržnje. Obim i uticaj danas, posebno sa društvenim medijima kao globalnom platformom za širenje mržnje, su veći i rastu brže nego ikad. Zbog toga su Ujedinjene nacije UN 2019. godine usvojile Globalnu strategiju i akcioni plan o govoru mržnje u okviru kojega nastojimo da, u saradnji sa partnerima, preduzmemo akcije usmjerene na borbu protiv govora mržnje. Jer borba rotiv govora mržnje je posao svih nas.“ – kazao je Lundberg, navodeći da suprotstavljanje govoru mržnje ne predstavlja ograničavanje slobode izražavanja na proizvoljan ili nezakonit način, već sprečavanje da mržnja eskalira u diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka istakao je da Crna Gora nastoji da zadrži svoj evropski put i da unaprijedi poštovanje ljudskih prava u svom društvu i da istrajava u jačanju tolerancije i prihvatanju različitosti.
„Govor mržnje treba smanjivati svakodnevno, okrećući se sadržajima koji mogu doprinijeti našoj daljoj edukaciji, opštoj kulturi, podizanju svijesti o esencijalnim stvarima. Svemu negativnom dodatno dajemo na značaju ponavljajući rečeno, zato je potrebno da suzbijamo negativne pojave u društvu. Pokretači svake promjene bilo dobre ili loše smo mi sami.“ – kazao je Đeka.
Učesnici skupa čuli su svjedočanstva panelista koji su bili izloženi različitim oblicima govora mržnje, među kojima su, između ostlog, bili pripadnici pripadnici romske zajednice, LGBT zajednice, osoba sa invaliditetom.
„Bojim se da živimo normalizaciju govora mržnje i to je ono što me veoma brine. Govor mržnje je prije svega ponižavanje i potiranje onog dugog, ko je drugačiji i ko je različit i krajnje je vrijeme da se ova tema ozbiljno otvori.“ – kazala je Sabina Talović iz Pljevalja koja je bila žrtva govora mržnje.
Dan ljudskih prava obilježava se svake godine u znak sjećanja na 10. decembar 1948. godine kada su države članice Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Od tada, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima predstavlja osnov za sistem koji promoviše i štiti prava svih ljudi na svijetu.
1 od 5
Saopštenje za javnost
13 April 2023
Krivokapić i Lundberg potpisali Okvir saradnje Vlade i UN za održivi razvoj 2023-2027.
Podgorica, 20. jul 2022.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Piter Lundberg potpisali su danas Okvir saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj UNSDCF 2023-2027.
Ministar Krivokapić je kazao da su narednih pet godina ključne za saradnju Crne Gore sa UN i EU, te da bi bilo korisno da dva paralelna puta pretvorimo u jedinstveni put, koji ćemo završiti 2027. članstvom u Evropskoj uniji.
Šef crnogorske diplomatije je istakao da glavna dobit svih angažmana Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, kao i evroatlantskim partnerima jeste puno razumijevanje.
Mi se osjećamo kao država koja ima puno razumijevanje na svom putu evropskih integracija, na dostojanstvenom članstvu u UN, kao i na pripadanju evroatlantskoj zajednici – kazao je Krivokapić. On je naglasio da to razumijevanje, za nas, nije manje važno od višestruke pomoći koju dobijamo u oblastima koje modernizuju naše društvo, dodavši da je broj zemalja i agencija koje nas podržavaju iznad svakog očekivanja.
Ističući da socijalna inkluzija predstavlja dio načina postojanja malih zajednica, Krivokapić je kazao da one opstaju na solidarnosti i povezanosti koja nije samo ekonomska i socijalna, već ima i emotivnu notu koja daje puni osjećaj življenja u jednom društvu.
Govoreći o paralelnom procesu evropske integracije, on je kazao da nema više vremena za odlaganje, te da je brodu koji zna gdje putuje svaki vjetar dobar, dok brodu koji ne zna gdje putuje nema dobrog vjetra.
Naš put jeste EU, ali taj put ne može biti bezgraničan, taj put mora imati svoje vremenske okvire postavljene za Crnu Goru, kroz stalne reforme koje su ostvarljive u narednom petogodišnjem periodu, ali i kraćem od toga – kazao je Krivokapić.
Rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Lundberg rekao je da Okvir saradnje UN za održivi razvoj koji smo danas zajednički usvojili predstavlja temelje saradnje Crne Gore i Ujedinjnih nacija u narednih pet godina.
Ova vizija razvoja, zasnovana na zajednički identifikovanim razvojnim prioritetima, biće snažan podsticaj ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja, a samim tim i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji – kazao je Lundberg, ističući da će u tom procesu izuzetno važnu ulogu igrati Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, finansijski alat nove generacije koji ima za cilj objedinjavanje donatorskih sredstava za rješavanje krupnih razvojnih izazova.
Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.
Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.
1 od 5
Najnoviji izvori
1 / 9
Izvori
24 March 2023
1 / 9